Još 73,3 miliona evra donacija EU za ekologiju

Evropska unija je Srbiji obezbedila još 73,3 miliona evra donacija za ekološke projekte u narednom periodu. Od toga je za reformu zakonodavstva i jačanje kapaciteta namenjeno 6,45 miliona evra, zaštitu voda 15,55 miliona, zaštitu vazduha 15,2 miliona i upravljanje otpadom 36,1 milion evra. U projekte zaštite životne sredine u Srbiji, EU je od 2000. godine do sada namenila ukupno 700 miliona bespovratnih sredstava, a pomoć za projekte koji su u toku iznosi 113,8 milion evra. Zaštita životne sredine jedno je od najvažnijih pitanja u EU i predviđena je značajnija pomoć za nove članice EU. Zaštitom životne sredine upravlja se na nivou EU, koja donosi obavezujuće uredbe za članice, od kojih su mnoge u svoja lokalna zakonodavstva unele još strožije kriterijume.

Još 73,3 miliona evra donacija EU za ekologijuEvropska unija je Srbiji obezbedila još 73,3 miliona evra donacija za ekološke projekte u narednom periodu, izjavio je danas menadžer Delegacije EU za te projekte Rajner Frojnd.

Od toga je za reformu zakonodavstva i jačanje kapaciteta namenjeno 6,45 miliona evra, zaštitu voda 15,55 miliona, zaštitu vazduha 15,2 miliona i upravljanje otpadom 36,1 milion evra.

U projekte zaštite životne sredine u Srbiji, EU je od 2000. godine do sada namenila ukupno 700 miliona bespovratnih sredstava, a pomoć za projekte koji su u toku iznosi 113,8 milion evra.

Frojnd je rekao da je zaštita životne sredine jedno od najvažnijih pitanja u EU i da je predviđena značajnija pomoć za nove članice EU.

Zaštitom životne sredine upravlja se na nivou EU, koja donosi obavezujuće uredbe za članice, od kojih su mnoge u svoja lokalna zakonodavstva unele još strožije kriterijume.

EU ima oko 300 uredbi i direktiva iz oblasti ekologije, a Srbija će, kao kandidat za članstvo, morati da primeni veći deo, s tim što će za skupe investicije moći da dobije prelazni rok, o kome će pregovarati sa predstavnicima EU, istakao je Frojnd.

On je naveo da je u EU više od 70 odsto građana zabrinuto za stanje životne sredine, a u Srbiji samo sedam odsto. Prema njegovim rečima Srbija će morati da pooštri propise, dodajući da se sistematsko kršenje propisa o zaštiti životne sredine u EU, tretira kao krivično delo, što u Srbiji nije slučaj.

EU je upravo usvojila novi sedmogodišnji program zaštite životne sredine, od kojih je najvažnije pitanje zagađenja vazduha, koje je povezano sa zdravljem.

Frojnd je predočio da u Srbiji osam najvećih gradova ima problema sa lošim vazduhom, dodajući da je zahvaljujući pomoći EU, Srbija dobila 42 stanice za praćenje kvaliteta vazduha.

Drugo važno pitanje je voda, a cilj EU je da sve slatke površinske vode dobije kategoriju dobar, mada se predviđa da će do 2050. godine to biti ostvarivo tek sa 50 odsto voda.

On je najavio da će se mnogo pažnje posvetiti sprečavanju industrijskih zagađenja, preko izdavanja dozvola za otvaranje fabrika.

Prema njegovim rečima veliki je problem otpada, koji je od 1995. do danas porastao za 20 odsto, što je neodrživo i istakao da Srbija jako malu količinu otpada reciklira - samo osam odsto.

Frojnd je pohvalio zakonsku regulativu u Srbiji o tretiranju hemikalija, koja je najbliža EU, ali i izrazio zabrinutost za ekositeme, jer Srbija ima samo šest odsto zaštićenog zemljišta, dok taj procenat u EU iznosi 20 odsto.

Menadžer Gligo Vuković je naveo da je Srbija posebnu pažnju posvetila energetskom sektoru, kao jednom od najvećih zagađivača, podsetivši da Srbija mora da ispuni Ugovor o energetskoj zajednici, kojim su produženi rokovi za primenu nekih direktiva EU.

On je podsetio da je EPS napravio "Zelenu knjigu" sa planovima da uloži 1,2 milijarde evra u ekološku zaštitu, a već je krenuo sa postavljanjem filtera na termolektranama.

To je urađeno na obe elektrane u Obrenovcu i Kolubari, a uskoro će i na Moravi, čime će emisija čvrstih čestica biti smanjena 20 puta.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik